KOMUNIDADE SUKU BAIRU-PITE ENFRENTA PROBLEMA BE’E MOOS NO ESTRADA
Dili-20/01/2025-Média Defisiensia, Komunidade iha Suku Bairu-Pite Enfrenta Problrma be’e mo’os no Estrada durante tinan barak ona liuliu Estrada iha diresaun bairu ai-loklaran nian
Tuir Xefe suku Bairu-Pite Joaninha Alves Soares hatete, Problema ne’ebe komunida de Bairu- Pite hasoru mak hanesan bee moos no Estrada ladun grave baibain. Maibé komunidade iha bairu Ai-loklaran ne’e komunidade sira inisiativa rasik buka bee too agora, hodi ko
nsumu rasik no iha ona rekomendasaun ba parte relevante maibé seduak iha resposta ruma.
“Iha Bairu-Pite ne’e problema ida mak be’e mos no Estrada iha bairu ida Ai-loklaran ne’e komunidade sira inisiativa rasik buka be’e, to agora b
e’e asesu ba nesesidade hatan ba loron nian laiha, problema preokupasaun ida ne’ebe xefe suku tenki buka meius para bele resolve tamba be’e laiha. Ami halo ona proposta ba SAS atu fura ona bee. Maibé nia kontinuasaun no halo manutensaun ba iha ne’e mak laiha, xefe aldeia sira iha vontade no ideias kriativa diak halo pedidu no proposta ba Mercy Crops sira, liuhosi JICA ne’e oferese tanke ida. Tanba tinan ba tinan loro
n ba loron iha ne’eba ema moris no ema ne’ebé mate numeru moris liu fali numeru mate, entaun aumenta populasaun bee ne’e la sufisiente ba komunidade sira”, Dehan sefe suku iha servisu fatin Bairu-Pite, 20/01.
Xefe suku esklarese estrada Bairu-Pite tama iha tenderizasaun tinan 2024 iha urbana tama iha pintu 1/2 nian ne’ebé sei halai ba iha moris ba dame nian ne’ebe agora tama iha etapa konstrusaun nia laran hela ne’ebe iha 2025 iha Julho. Maibé sira dehan sei iha tan fulan 2 ne’e to’o Agustu sira bele finalize ona agora dadaun prosesu lao hela.
Iha fatin hanesan Xefe suku mós afirma tan, kona-b
a problema ne’ebe komunidade sira hasoru hela de’it mak krime rai lao tuir nia prosesu probema sivil ne’e kaju barak liu mak rai kuaje konfronte entre joven ho joven iha aldeia, no aldeia hamosu asaun krime sira bele foti hodi halo prosesu ba iha instituisaun relevante.
“Problema rai ne’e mak rai estadu nian mos rai privadu balu iha dukumentus balun laiha, tanba hanesan rai ne’ebá faan fali ba ema seluk laiha koñesimentu ba iha na’in, nomos iha parte vizinu hanesan iha sorin loos no sorin karuk sai prekupasaun ba iha komunidade. Maibé ida ne’e lao tuir nia prosesu fan no sosa baliza parte uma sorin ho sorin mak sai hotu problema, ba komunidade b
alu iha dokumentus ne’ebé hanesan iha 2010 ne’ebé registu kona-ba rai nian hanesan iha tempu Indonesia nian iha dokumentus ”, Tenik Xefe suku.
Jornalista : Eufrozina Bras
